Naslov (srp)

Epistemičko-uzročni obrazac spoznaje metafizičkih i matematičkih entiteta : doktorska disertacija

Autor

Đorđević, Strahinja, 1990-

Doprinosi

Ružić, Goran, 1963-
Stanković, Srđan, 1945-
Lazović, Živan, 1958-
Milenković, Miloš, 1975-
Todorčević, Vesna, 1974-

Opis (eng)

The subject of this research is the creation of a sustainable epistemic-causal framework within which the possibility of knowability of metaphysical and mathematical entities that would be in line with a realistic interpretation of abstract objects of metaphysics and mathematics is explained. In order to defend realism regarding the existence of these entities, it is necessary to consider one of the most significant arguments against this position: the epistemological argument against realism. In the first part of the research, we will present the structure of the argument and try to challenge its viability. Since the original version of the argument relies on the existence of a causal connection between abstract objects and epistemic subjects, our primary tactic in refuting it will be to rely on epistemic theories that do not include the notion of causality.However, there is also a newer version of this argument, in which the view regarding the necessity of a causal connection between the object of metaphysics and mathematics is replaced with a demand for an explanation of the reliability of our beliefs relating to these entities. We will try to solve this challenge with the help of a conditional analysis of knowledge – that is, by appealing to the sensitivity and safety conditions. In order to be able to fully realize this project, in the second part of the paper we will present both positions, analyzing the difficulties they face. We will show that the sensitivity condition encounters problems because the rejection of the closure principle represents too great a theoretical price, especially in the context of the topic we are considering. While the disadvantage of the safety condition is that examples can be found in which epistemic subjects obviously do not possess knowledge and their beliefs are not sensitive, but they are safe. Thereby refuting the thesis that all beliefs that satisfy the safety condition also satisfy the sensitivity condition, which is crucial for the independent sustainability of the safety condition.This means that neither the sensitivity condition nor the safety condition can be accepted as stand-alone conditions. The solution which will be offered regarding the difficulty related to the incompleteness of the conditions in question is the acceptance of the so-called principle of modal security, which argues that our beliefs are not undermined only if they are both sensitive and safe. In this way, realism is provided with the necessary theoretical framework that allows it to cope with epistemological arguments against it. However, after eliminating this threat, it remains to be determined which variant of realism is the most sustainable. We will present several different realistic positions and determine that standard and full-blooded platonism encounters the least difficulties, with the proviso that, due to the "excessive ontological burden" that full-blooded platonism carries with it, we will give preference to the standard variant of platonism.

Opis (srp)

Predmet ovog istraţivanja je kreiranje jednog odrţivog epistemičko-uzročnog okvira unutar koga se objašnjava mogućnost spoznaje metafizičkih i matematičkih entiteta koji bi bio u skladu sa realističkim tumačenjem apstraktnih objekata metafizike i matematike. Kako bi se odbranio realizam u pogledu postojanja ovih entiteta, neophodno je uzeti u obzir jedan od najznačajnijih argumenta protiv ove pozicije – epistemološki argument protiv realizma. U prvom delu istraţivanja ćemo predstaviti strukturu argumenta i pokušati da osporimo njegovu odrţivost. Budući da se njegova prvobitna verzija oslanja na postojanje uzročne veze između apstraktnih objekata i epistemičkih subjekata, naša prvobitna taktika u njegovom pobijanju biće oslanjanje na epistemičke teorije koje se ne oslanjaju na pojam uzročnost.Međutim, postoji i novija verzija ovog argumenta, u kojoj se stavka o nuţnosti uzročne veze između objekta metafizike i matematike zamenjuje zahtevom za opisivanjem pouzdanosti naših verovanja koja se odnose na ove entitete. Ovaj izazov pokušaćemo da rešimo uz pomoć kondicionalne analize znanja, odnosno primenom uslova osetljivosti i uslova sigurnost. Kako bismo u potpunosti mogli da realizujemo ovaj projekat, u drugom delu rada ćemo predstaviti obe ove pozicije, analizirajući teškoće sa kojima se susreću. Pokazećemo da uslov osetljivosti nailazi na probleme, jer odbacivanje principa epistemičke zatvorenosti predstavlja preveliku teorijsku cenu, osobeno u kontektu teme koju razmatramo. Dok se kao mana uslova sigurnosti izdvaja to što se mogu pronaći primeri u kojima epistemički subjekti očito ne poseduju znanje, njihova verovanja nisu osetljiva na istinu, ali jesu sigurna. Na taj način se obara teza da sva verovanja koja zadovoljavaju uslov sigurnosti, ujedno zadovoljavaju i uslov osetljivosti, koja je od ključnog značaja za samostalnu odrţivost uslova sigurnosti.Ovo znači da se ni uslov osetljivosti ni uslov sigurnosti ne mogu prihvatiti kao samostalni uslovi. Rešenje do koga ćemo doći, kada je poteškoća vezana za nepotpunost ovih uslova u pitanju, je prihvatanje takozvanog principa modalne bezbednosti, koji govori o tome da naša verovanja nisu podrivena samo ako su i osetljiva i sigurna. Na ovaj način, realizmu se obezbeđuje neophodan teorijski okvir koji dozvoljava da uspešno izađe na kraj sa epistemološkim argumentom protiv njega. Međutim, po otklanjanju ove pretnje po realizam, ostaje da se utvrdi koja varijanta realizma je najodrţivija. Predstavićemo nekoliko različitih realističkih pozicija i utvrditi da standardni i punokrvni platonizam nailaze na najmanje poteškoća, s tim što ćemo, zbog „prevelikog ontološkog tereta― koji punokrvni platonizam nosi sa sobom, prednost dati standardnoj varijanti platonizma. Nakon ovoga, u cilju odgovaranja na poslednji zahtev epistemološkog argumenta protiv realizma, koji se odnosi na to da znanje mora biti opisano uz pomoć naturalističke epistemologije, predstavićemo primere neuzročnih, odnosno ekstra-matematičkih i ekstra-metafizičkih objašnjenja. Ideja je da se uz njihovu pomoć potvrdi teza o neophodnosti verovanja u postojanje apstraktnih objekata metafizike i matematike. Utvrdićemo značaj teorija kao što su uzročni monizam i uzročni pluralizam, koje zastupaju postojanje neuzročnih objašnjenja koja nisu svodiva na uzročna. Potom ćemo argumentovati u korist uzročnog pluralizma, i tako oslabiti poslednju potencijalnu poteškoću za realizam koja proizilazi iz epistemološkog argumenta. U poslednjem delu rada bavimo se paradoksom spoznatljivosti, koji govori o tome da ako branimo poziciju da su sve istine spoznatljive, moramo braniti i to da su sve istine već spoznate. Rezultati ovog paradoksa su se do skora tumačili kao opasnost isključivo za anti-realistički orijentisana stanovišta, međutim, poslednjih godina pojavili su se argumenti koji ukazuju na to da oni mogu ugroziti i pojedine realističke pozicije. Iz ovog razloga ćemo ponuditi analizu uticaja paradoksa na stanovišta koja su relevantna za naš rad. Zaključićemo da jedino standardni fikcionalizam ne uspeva da se izbori sa rezultatima paradoksa. S druge strane, njegova agnostička varijanta nema problem sa njima, a do sličnog zaključka ćemo doći i u slučaju punokrvnog platonizma. Međutim, budući da oba stanovišta imaju problematičnu ontologiju, a i da za razliku od njih, standardni platonizam ne prihvata čak ni premisu paradoksa koja se odnosi na stav da su sve istine spoznatljive, zaključak do koga ćemo doći je da, zbog svoje „otpornosti― na paradoks, standardni platonizam predstavlja najbolju moguću opciju. Na osnovu analize epistemološkog argumenta protiv realizma, koji se tumači kao najveća prepreka prihvatanju ove pozicije, pokazali smo da je moguće izgraditi odrţiv i plauzibilan teorijski okvir koji objašnjava obrazac spoznaje matafizickih i matematickih entiteta, koji pri tom omogućuje ovoj poziciji da se uspešno izbori sa svim izazovima koji se pred nju stavljaju. U cilju dodatnog ojačavanja našeg zaključka uzeli smo u obzir najšire moguće teškoće koje se stavljaju pred realizam i pokazali da se one mogu uspešno neutralisati polazeći od predloţenog obrasca. Pri tom, analizom različitih tipova realizma došli smo do toga da je njegova naodrţivija, i na izazove najotpornija, varijanta standardni platonizam.

Opis (srp)

Filozofija, Matematika, Interdisciplinarne studije - Epistemologija, Metafizika, Filozofija matematike, Filozofija prirodnih nauka / Datum odbrane: 09.02.2022.

Jezik

srpski

Datum

2021

Licenca

© All rights reserved

Predmet

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Filozofija

metafizički objekti, matematički objekti, realizam, anti-realizam, kondicionalna analiza znanja, sigurnost, osetlјivost, epistemološki argument protiv realizma

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Filozofija

metaphysical objects, mathematical objects, realism, anti-realism, the conditional theory of knowledge, sensitivity, safety, the epistemological argument against realism