Absolute human rights
Matijević, Milica V., 1977-
Jovanović, Miodrag A., 1971-
Krstić, Ivana, 1975-
Čučković, Bojana, 1979-
References to absolute human rights can be found in both scholarly writings and the caselaw of international monitoring bodies, yet the concept itself is still not clearly defined,hence remains inconsistently applied and marked by legal uncertainty and unevenprotection across legal systems. Therefore, this dissertation focuses on the conceptwithin the framework of international human rights law, in order to elucidate its meaningand practical implications.The research pursues three main objectives. First, it builds an innovative human rightsrestrictions taxonomy, which is necessary for understanding and defining absolute,unconditional rights.Second, precise conceptual definition of absolute human rights is offered, distinguishingthem from related notions. The doctrinal positions and relevant case-law of internationalmonitoring bodies are critically assessed to develop a framework that is both theoreticallysound and operational in practice, followed by a list of rights that can qualify as absolute.Third, the thesis situates absolute rights within the broader hierarchy of internationalnorms, while also exploring their relationship with neighbouring concepts, such as nonderogablerights, jus cogens norms and erga omnes obligations, and their role in theconstitutionalisation of international law. Analysis of their interaction reveals whether andwhen absolute human rights may be considered part of the peremptory core of internationallaw.Methodologically, this research draws primary on conceptual analysis, supported bycomplementary approaches, such as doctrinal interpretation and comparative analysis.Historical and philosophical perspectives are also included, as they have the potential toinform the conceptual framework. Finally, the account offered is based on a detailedexamination of the text of relevant international treaties, their travaux préparatoires, andaccompanying case-law.The significance of this study may be in its potential to bring greater conceptual clarityto a term that is widely used but rarely defined, thereby encouraging more consistentjudicial reasoning and stronger protection of core human rights, which should serve as asafeguard against the erosion of human dignity in the most challenging circumstances.
Pojam apsolutnih ljudskih prava može se pronaći kako u akademskim radovima, tako ipraksi međunarodnih tela. Međutim, sadržaj ovog koncepta ostao je nedovoljno određen,te on nedosledno primenjivan. Značenje ovog pojma se često podrazumeva umesto da budejasno artikulisano, što dovodi do pravne nesigurnosti i neujednačene zaštite u različitimpravnim sistemima. Stoga je fokusu ove disertacije je pojašnjenje njegove sadržine ipraktičnih implikacija.Tri su osnovna cilja ovog istraživanja. Pre svega, analiza predlaže novu sistematizacijuograničenja ljudskih prava, čije je definisanje i razumevanje neophodno za definisanjeapsolutnih prava.Zatim, u radu je koncipirana precizna definicija pojma apsolutnih ljudskih prava, kojabi trebalo da omogući njegovo jasno razlikovanje od srodnih koncepata. Kritičkorazmatranje doktrinarnih stanovišta i detaljno istraživanje relevantne praksemeđunarodnih sudova i kvazisudskih tela sprovedeni su u cilju izgradnje teorijskiutemeljenog okvira, koji je istovremeno primenljiv u praksi i praćen listom prava koja se, uovom momentu razvoja međunarodnog prava, mogu smatrati apsolutnim.Naposletku, disertacija teži da pozicionira apsolutna prava u širi hijerarhijski okvirmeđunarodnopravnih normi, te ispituje njihov odnos sa srodnim pojmovima, poputnederogabilnih prava, jus cogens normi i erga omnes obaveza, kao i njihovu ulogu ukonstitucionalizaciji međunarodnopravnog poretka. Analiza međusobne povezanosti iinterkacije ovih koncepata otkriva i da li se i kada apsolutna ljudska prava mogu smatratiperemptornim normama međunarodnog prava.Metodologija istraživanja se oslanja na konceptualnu analizu, potpomognutukomplementarnim metodama, poput doktrinarnog tumačenja i uporednopravne analize.Istorijske i filozofske perspektive obogatile su ponuđenu konceptualizaciju, dok detaljnoistraživanje normi međunarodnih ugovora, travaux préparatoires i sudske prakse čine njenuosnovu.Značaj ovog istraživanja može se ogledati u njegovom nastojanju da unese pojmovnujasnoću u termin koji se često koristi, a retko definiše, i time pomogne doslednijemsudijskom rasuđivanju, izradi uverljivijih obrazloženja presuda, a u krajnjoj liniji i boljojzaštit osnovnih ljudskih prava, koja bi trebalo da služe kao štit ljudskom dostojanstvu i unajizazovnijim okolnostima.
Social sciences / international law Datum odbrane: 23.04.2026. Društvene nauke / Međunarodno pravo
srpski
2025
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 3.0 Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/at/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Međunarodno pravo
Absolute Human Rights. – Human Rights Restrictions. – Human Rights Limitations. – Non-Derogable Rights. – European Convention on Human Rights. – International Covenant on Civil and Political Rights. – American Convention on Human Rights. – Jus Cogens Norms
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Međunarodno pravo
Apsolutna ljudska prava. – Ograničenja ljudskih prava. – Fakultativna ograničenja ljudskih prava. – Nederogabilna prava. – Evropska konvencija o ljudskim pravima. – Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima. – Američka konvencija o ljudskim pravima. – Jus Cogens norme