Upotreba biljaka i poljoprivredne prakse u ranom neolitu Pelagonije (Severna Makedonija) : doktorska disertacija
Dimitrijević, Vesna, 1957-
Porčić, Marko, 1981-
Naumov, Goce, 1978-
Vuković, Jasna, 1970-
Obradović, Đurđa, 1985-
Ova disertacija imala je za cilj da pruži sveobuhvatnu sliku o ulozi biljaka u životu ranoneolitskih zajednica u Pelagoniji (Severna Makedonija). Fokus istraživanja bio je na ispitivanju poljoprivrednih praksi, prehrambenih navika i šire upotrebe biljnih resursa u svakodnevnom životu na naseljima na tri nalazišta: Vlaho, Veluška Tumba i Vrbjanska Čuka. Kotlina u kojoj se nalaze ima kontinentalnu klimu i predstavlja jedno od najranijih područja u ovoj klimatskoj zoni gde se razvio neolitski način života počevši od 6400. godine p.n.e, gde je naseljavanje trajalo oko sedam vekova do 5700. p.n.e. Analiza arheobotaničkog materijala potvrdila je da su se ranoneolitske zajednice Pelagonije u velikoj meri oslanjale na poljoprivredu. Usevne vrste dominiraju među pronađenim biljnim ostacima, pri čemu su jednozrna pšenica i ječam bile najznačajnije žitarice, dok su sočivo i grašak imali ključnu ulogu među mahunarkama. Ima naznaka o upotrebi lana i opijumskog maka. Uočeno je odsustvo pojedinih useva koji su prisutni u jugozapadnoj Aziji, kao i regionalne razlike unutar Pelagonije, što ukazuje na prilagođavanje lokalnim ekološkim uslovima i kulturnim preferencama. Rezultati ukazuju na to da je zemljoradnja u ranom neolitu Pelagonije bila ekstenzivna, što se razlikuje od generalnog shvatanja o visokom intenzitetu neolitske zemljoradnje u susednim regionima. Funkcionalne ekološke karakteristike korovskih vrsta ukazuju na prilagođavanje uzgoja useva dostupnim prirodnim resursima, pri čemu su plavna i močvarna područja igrala značajnu ulogu u strategijama uzgoja biljaka. Takođe, zabeležena je inovacija u vidu prolećne setve, što predstavlja ključnu promenu u odnosu na dominantnu jesenju setvu u jugozapadnoj Aziji.Zabeleženi su brojni ostaci divljih jestivih biljaka koje su činile značajan deo ishrane ranoneolitskih zajednica odražavajući oslanjanje na prirodne resurse iz uže i šire okoline naselja, uprkos velikom značaju poljoprivrede. Sakupljani su drenjina, lešnik, kupina, trnjina, jabuka/kruška, zova i drugo voće sa jestivim plodovima, dok su nesumnjivo upotrebljavane i zeljaste biljke poput pepeljuge u ishrani. Biljke su imale ključnu ulogu i u mnogim drugim svakodnevnim aktivnostima, i smatra se da su upotrebljavane i za prehranu životinja, u medicinske svrhe, u zanatstvu i građevini i za održavanje vatre, što ukazuje na dobro poznavanje različitih svojstava biljnih materijala. Sveukupnim podacima ova disertacija doprinosi razumevanju ranih poljoprivrednih praksi u kontinentalnim delovima jugoistočne Evrope, naglašavajući specifičnosti i prilagodljivost neolitskih zajednica u Pelagoniji kroz analizu dijahronih promena u odabiru useva, zemljoradničkih strategija i kulturnih izbora. Rezultati potvrđuju da su se ranoneolitske zajednice Pelagonije oslanjale na upotrebu biljnih resursa, koji su odražavali dinamičan odnos između poljoprivrede, prirodnih uslova i kulturnih izbora.
Arheologija - Arheobotanika / Archaeology - Archaeobotany Datum odbrane: 13.06.2025.
This dissertation aimed to provide a comprehensive picture of the role of plants in the life of early Neolithic communities in Pelagonia (North Macedonia). The focus of the research was on the examination of agricultural practices, food habits and wider use of plant resources in everyday life in settlements at three sites: Vlaho, Veluška Tumba and Vrbjanska Čuka. The basin in which they are located has a continental climate and represents one of the earliest areas in this climatic zone where the Neolithic way of life developed starting from 6400 BC, and was occupied for approximately seven centuries until 5700 BC. Analysis of the archaeobotanical material confirmed that the early Neolithic communities of Pelagonia relied heavily on agriculture. Crop species dominate the archaeobotanical assemblages, with einkorn wheat and barley being the most important cereals, while lentils and peas played a key role among pulses. There are indications of the use of flax and opium poppy. The absence of certain crops that are present in Southwest Asia, as well as regional differences within Pelagonia, was observed, indicating adaptation to local ecological conditions and cultural preferences. The results indicate that crop husbandry in the early Neolithic of Pelagonia was extensive, which differs from the general understanding of the high intensity of Neolithic agriculture in neighbouring regions. Functional ecological traits of weed species indicate adaptation of crop cultivation to available natural resources, with floodplains and wetlands playing a significant role in crop husbandry strategies. Also, there was an innovation in the form of spring sowing, which represents a key change in relation to the dominant autumn sowing in Southwest Asia.A large number of remains originating from wild edible plants were also recorded, which undoubtedly had a great importance in the diet of early Neolithic communities, reflecting the reliance on natural resources from the immediate and wider surroundings of the settlements, despite the great importance of agriculture. Dogwood, hazelnut, blackberry, thorn, apple/pear, elder and other species with edible fruits were collected, while herbaceous plants such as fat-hen were undoubtedly used in the diet. Plants also played a key role in many other everyday domestic activities, and were probably used as fodder, for medicinal purposes, crafts and construction, and fire maintenance, indicating a good understanding of various properties of plant materials. Overall, this dissertation contributes to the understanding of early agricultural practices in the continental parts of Southeast Europe, emphasizing the specificities and adaptability of Neolithic communities in Pelagonia through the analysis of diachronic changes in crop choice, agricultural strategies, and cultural preferences. The results confirm that the Early Neolithic communities of Pelagonia relied on the use of plant resources, which reflects a dynamic relationship between agriculture, natural environment and cultural choices.
srpski
2025
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno 3.0 Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc/3.0/at/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Arheologija
Archaeobotany, Early Neolithic, agriculture, crop husbandry, plant use, Pelagonia, Southeast Europe
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Arheologija
arheobotanika, rani neolit, poljoprivredne prakse, zamljoradnja, upotreba biljaka, Pelagonija, jugoistočna Evropa
56:58"634.3"(497.7)(043.3) 902.33"634.3"(497.7)(043.3)