Naslov (srp)

Analiza sistemske komponente kreditnog rizika u bankarskom sektoru Republike Srbije

Autor

Drljača Kanazir, Svetlana, 1977-

Doprinosi

Baškot, Bojan, 1983-
Božović, Miloš, 1976-
Molnar, Dejan, 1980-
Janković, Irena, 1980-
Rikalović, Gojko, 1951-

Opis (srp)

Predmet ovog doktorskog istraživanja je analiza i kvantifikovanje stepena izloženosti sistemskom riziku kreditnog portfelja bankarskog sektora Republike Srbije u periodu od četvrtog tromesečja 2008. do trećeg tromesečja 2019, na agregatnom nivou, po komercijalnim segmentima i po privrednim delatnostima. Posledice svetske ekonomske krize napravile su značajan zaokret u sagledavanju determinanti kreditnog rizika. Zbog toga se fokus analize prebacio sa specifičnih faktora kreditnog rizika na makroekonomske faktore kreditnog rizika. Danas postoji veliki broj radova u okviru kojih se analizira i kvantifikuje sistemska komponenta kreditnog rizika. Međutim, kako su najveće svetske banke skoro formirale bazu podataka stope neizvršenja obaveza, postoji mali broj radova u kojima se kreditni rizik aproksimira stopom neizvršenja obaveza umesto nivoom problematičnih kredita. Stopa neizvršenja obaveza je bolji pokazatelj kreditnog rizika od problematičnih kredita jer nije kumulativnog karaktera i ne sadrži u sebi uticaj kreditne aktivnosti i efikasnosti pravnog sistema, kao što je to slučaj s problematičnim kreditima. Novoformirana baza podataka stope neizvršenja obaveza odnosi se na visokorazvijene zemlje sveta, tako da će ovde predstavljeno istraživanje biti jedno od prvih za zemlje jugoistočne Evrope. Pored toga, kada su u pitanju zemlje jugoistočne Evrope, ovo istraživanje će biti prvo u još jednom segmentu. Naime, ono će izneti analizu stope neizvršenja obaveza po komercijalnim segmentima da bi se utvrdilo da li s promenom segmenta kreditnog portfelja nastaju promene u cikličnosti kreditnog rizika. Do sada se lančani efekat nelikvidnosti, tj. neizvršenja obaveza, ocenjivao koeficijentom korelacije i nisu se koristili drugi pokazatelji i modeli kojima bi se ovaj efekat ocenio. U ovom istraživanju će prvi put biti primenjen ARIMA model, tj. autoregresioni koeficijent, kao pokazatelj lančanog efekta nelikvidnosti, za razliku od dosadašnjeg pristupa koji se zasniva na koeficijentu korelacije. Pored toga, ovde se prvi put sistemska komponenta kreditnog rizika na nivou privrednih delatnosti ocenjuje regresiranjem stope neizvršenja obaveza na nivou privrednih delatnosti u odnosu na agregatnu stopu neizvršenja obaveza. Polazna osnova za empirijsku analizu vremenskih serija nivoa problematičnih kredita i stope neizvršenja obaveza, kao zavisnih promenljivih, i makroekonomskih faktora, kao objašnjavajućih promenljivih, jeste model s korekcijom ravnotežne greške izveden na bazi ARDL modela, budući da su u pitanju regresori različitog nivoa integrisanosti (I(0) i I(1)). Paralelno je primenjena analiza panel-podataka, gde su jedinice panela definisane na nivou segmenta kreditnog portfelja i privrednih delatnosti kako bi se ispitalo da li postoji statistički značajna razlika u izloženosti sistemskom riziku ovih segmenata. Dobijeni rezultati istraživanja potvrđuju da je sistemska komponenta kreditnog rizika statistički značajna u bankarskom sektoru Republike Srbije. Pored toga, potvrđeno je da s promenom segmenta kreditnog portfelja nastaju promene u cikličnosti kreditnog rizika, kao i da postoji statistički značajna razlika između privrednih delatnosti kada je u pitanju izloženost sistemskom riziku. Potvrđeno je i da autoregresioni koeficijent može da se koristi kao pokazatelj lančanog efekta nelikvidnosti, umesto postojećeg koeficijenta korelacije, kao i da se sistemska komponenta rizika na nivou pojedinačnih privrednih delatnosti može računati na osnovu stope neizvršenja obaveza. Dobijeni rezultati su značajni za sve one koji su zaduženi za upravljanje kreditnim rizikom i njegovu kontrolu, ali i za kreatore bankarske regulative. Dobijeni rezultati imaju i metodološki značaj, jer su predložena dva nova metoda za kvantifikovanje lančanog efekta nelikvidnosti i izračunavanje sistemske komponente kreditnog rizika na nivou privrednih delatnosti. To je posebno važno s obzirom na ovde predloženo izračunavanje lančanog efekta nelikvidnosti uvažava nestacionarnost vremenskih serija stope neizvršenja obaveza.

Opis (srp)

Društvene nauke / Bankarstvo Social sciences / Banking Datum odbrane: 17.03.2023.

Opis (eng)

This doctoral research aims to analyze and quantify the extent to which the credit portfolio of the Republic of Serbia’s banking sector was exposed to systemic risk in the period from Q4 2008 to Q3 2019, at the aggregate level, by basic risk segments and by economic activities. The fallout from the global economic crisis has significantly affected the perception of credit risk drivers. Therefore, the focus of the analysis has changed from specific credit risk factors to macroeconomic credit risk factors. Today, there is a whole body of science research papers focusing on the analysis and quantification of the systemic component of credit risk. However, as a database of loan default rates has been recently made by the world's largest banks, there is a small number of papers in which credit risk is approximated by the loan default rate rather than by the level of non-performing loans. The loan default rate is a better indicator of credit risk than non-performing loans because it is not cumulative and does not include the impact of credit policy and the efficiency of the legal system, as is the case with non-performing loans. The new database of loan default rates refers to the world’s advanced economies, so the presented research will be one of the first for the countries of South East Europe. This research will be the first in yet another segment – it will present an analysis of the loan default rate by risk segments to determine whether the exposure to systemic risk increases with the size of the borrower. So far, the chain effect of illiquidity was assessed by a correlation coefficient and no other indicators and models were used to assess this effect. In this research, the ARIMA model will be applied for the first time, e.g. auto-regression coefficient as an indicator of the chain effect of illiquidity, compared to the earlier approach based on the correlation coefficient. Furthermore, in this research, the systemic component of credit risk at the level of economic activities is for the first time assessed by regressing the loan default rate at the level of economic activities in relation to the aggregate loan default rate. Empirical analysis of the time series of non-performing loans and loan default rates, as dependent variables, on the one hand, and macroeconomic factors, as regressors, on the other hand, is based on the error-correction model, which derives from the autoregressive distributed lags model (ARDL model), because of the difference in the integration order for the observed time series (I(0) and I(1)). Parallel to this, a panel data analysis has been applied in order to check whether there is a statistically significant difference in systemic risk exposure across panel units that are set at the level of risk segments and economic sectors. The research results show that the systemic component of credit risk is statistically significant in the banking sector of the Republic of Serbia. In addition, an increase in the size of the borrower increases the exposure to systemic risk. Also, there is a statistically significant difference in exposure to systemic risk across economic activities. It is confirmed that the autoregression coefficient can be used as an indicator of the chain effect of illiquidity, instead of the correlation coefficient, and that the systemic risk component at the level of individual economic activities can be based on calculations of the loan default rate. The obtained results are important for the management and control of the credit risk, but also for the creators of banking regulations. The results also have a methodological significance since the research proposes two new methods for quantifying the chain effect of illiquidity and for calculating the systemic component of credit risk at the level of economic activities. This is especially important because the calculation of the illiquidity chain effect, proposed in this research, considers the non-stationarity of the time series of the loan default rate.

Jezik

srpski

Datum

2022

Licenca

© All rights reserved

Predmet

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Privredne finansije

commercial banks, systemic risk, credit risk procyclicality, macroeconomic aggregates, financial system

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Privredne finansije

poslovne banke, sistemski rizik, cikličnost kreditnog rizika, makroekonomski agregati, finansijski sistem