Naslov (srp)

Cirkularne i povratne migracije : iskustva Bugarske, Estonije i Irske

Autor

Žarković, Jelena
Milinković, Ana

Publisher

Fondacija za razvoj ekonomske nauke - FREN
Centar za evropske politike - CEP

Opis (srp)

Pitanju migracija u Srbiji pristupa se fatalistički poslednjih nekoliko godina tako što se često iznose i ne potpuno tačne informacije u cilju stvaranja slike da Srbiju napuštaju posebno oni najtalentovaniji. Stvarnost je drugačija: obrazovna struktura ljudi koji odlaze iz zemlje slična je nivou obrazovanja domi - cilne populacije (Arandarenko, 2022). Ipak, pritisak koji dolazi iz javnosti preneo se i na donosioce odluka što je motivisalo donošenje prve strategije o migracijama 2019. godine koja se skoro u potpunosti fokusirala na načine za sprečavanje odliva stanovništva. Nešto kasnije usvojena Strategija o ekonomskim migracijama za period 2021–2027. ublažila je ton prve verzije dokumenta, ali su mere koje su donete zbog zabrinutosti za, takozvani, fenomen „odliva mozgova“ nastojale da podstaknu povratak visokoobrazovanih pojedinaca u Srbiju. Izvestan broj mera usmerenih ka privlačenju visokokvalifikovanih pojedinaca velikodušnim poreskim olakši - cama usvojen je i pre donošenja Strategije. Briga o „odlivu mozgova“ motivisala je i predlog da se kvalifiko - vani pojedinci oslobode plaćanja godišnjeg poreza na dohodak građana koji inače plaća beznačajan broj od 1% srpske populacije. Istraživanja koja su nedavno objavljena sugerišu da iz Srbije odlaze u većem broju pojedinci sa nižim obra - zovanjem u odnosu na one visokokvalifikovane i da je priča o odlivu mozgova predimenzionirana. Leitner (2021) je na primeru zemalja Zapadnog Balkana, koje je posmatrala u periodu 2010-2019, pokazala da su sve zemlje zabeležile neto emigraciju – broj iseljenika je bio veći od broja imigranata. Ipak, postoje razlike u rezultatima posmatrano po uzrastu i nivou obrazovanja ljudi. Njeni rezultati pokazuju da dokazi o „odlivu mozgova“ postoje samo za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo*. S druge strane, u Srbiji ne postoji odliv već priliv onih s visokim obrazovanjem, odnosno veći broj njih dolazi u Srbiju nego što je napušta. Ključni pokretači ovog trenda su studenti, koji se vraćaju u zemlju nakon završenog tercijarnog obrazovanja u inos - transtvu. Srbija privlači značajan broj stranih studenata od čega je veliki udeo iz regiona, ponajviše Crne Gore i Bosne i Hercegovine. Posmatrano prema nivou obrazovanja neto emigracija postoji samo kod srednjeobra - zovanih i to je najviše izražena među pojedincima sa diplomom srednje medicinske škole. Arandarenko (2022) ove tokove objašnjava poreskim i socijalnim sistemom u Srbiji koji je poslednjih dvade - set godina uglavnom diskriminatoran prema niskokvalifikovanoj i srednjekvalifikovanoj radnoj snazi, siro - mašnim radnicima, velikim porodicama, ljudima u seoskim područjima i drugimranjivim i neprivilegovanim grupama. U nastavku analiziramo tokove migracija u tri zemlje članice Evropske unije: Bugarskoj, Estoniji i Irskoj. Ra - zlozi za odabir ove tri zemlje, čija iskustva u privlačenju povratnika želimo da ispitamo, potiču od ideje da se usmerimo na zemlje koje su Srbiji bliže po nivou dohotka, te je bilo prirodno da se kandidati traže među zemljama Centralne i Istočne Evrope. Želeli smo jednu zemlju koja je po socio-ekonomskim indikatorima slična Srbiji i zato je izbor pao na Bugarsku, a Estonija je odabrana jer se navodi kao uspešna priča u nekoliko oblasti – digitalizaciji javne uprave, što bi moglo da nas upozna sa nekim korisnim rešenjima u privlačenju povratnika, ali i zavidnom ekonomskom oporavku nakon krize iz 2008. godine. Irsku smo odabrali jer je ona tradicionalno emigrantska zemlja, a želeli smo da vidimo da li se razlozi za povratak i mere države na privlačenju povratnika razlikuju u slučaju kada se radi o bogatijim i razvijenijim zemljama. U nastavku, u okviru svake zemlje obrađujemo migracione trendove sa osvrtom na poslednjih nekoliko de - cenija. Zatim, razmatramo trenutnu institucionalnu strukturu koja se bavi migratornim kretanjima, kao i mere podrške povratnicima.

Jezik

srpski

Datum

2023

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 4.0 - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 4.0 International License.

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/4.0/legalcode

Predmet

Ključne reči: Migracije, Estonija, Bugarska, Irska

Deo kolekcije (1)

o:28218 Ekonomski fakultet