Naslov (srp)

Arhitektonički komfor u predškolskim ustanovama : doktorska disertacija

Autor

Stupar, Diana, 1976-

Doprinosi

Nikezić, Ana. 1973-
Gvozdenović, Vasilije
Stanković, Milenko

Opis (eng)

Conditions and relations constituting architectonic comforts shall represent the subject of this research, by moving from material towards experiential, that is, from theoretical to practical elements of architectonic structure, so as to integrate redefined and restructured knowledge on comfort into architecture discipline. Reorganization of current knowledge on comforts, besides basic-physical comforts, encompasses a set of complex architectonic comforts, shaped through spatial and formal, existential and affective, social and communicational and cultural-signifying criterion. Qualitative architectonic comforts (formal, functional, sensuous, affective, domesticated, kinaesthetics, communicational, proxemics, mnemonic and comfort of creativity) along with quantitative physical comforts (thermal, acoustic, sound and visual) shape up the structure of elements of the overall comfort. The practical part of research, with regard early childhood environments, entails establishment of parameters, spatial indicators and architectonic vocabulary with the potential for evaluation of space through social interaction and cultural transmission and in relation to the intensity and character of observed and experiential relations between children and environment. Observation study of two nursery units shows that space is an important cognitive factor which quality depends on the level of complex architectonic comforts rather than quantitative physical factors. Universality of architectonic formation, as a methodological apparatus, is present in its applicability on the different structure levels as well as in different scales for both evaluation of existing spaces and designing of new spaces. Architectonic comfort could represent the key method with the potential to operate on behalf of comfort between material and cognitive, spiritual and instrumental, poetic and scientific, theoretic and practical in accordance with the architecture which is naturally placed in the middle of quantitative-qualitative dichotomy.

Opis (srp)

Kretanjem od materijalnih ka doživljajnim, odnosno od teorijskih ka praktičnim elementima arhitektoničke strukture, istražuju se uslovi i odnosi koji konstituišu arhitektoničke komfore, da bi se takva redefinisana i restruktruirana znanja o polju komfora integrisala u disciplinu arhitekture. Reorganizacija dosadašnjih znanja o komforima bazičnim-fizičkim komforima pridružuje set kompleksnih arhitektoničkih komfora, koji polaze od arhitekture, a proizilaze iz psihološkog, socijalnog i kulturalnog diskursa, uobličenih kroz prostorno-formalni, egzistencijalno-afektivni, socijalno-komunikacijski i kulturno-označiteljski kriterijum. Kvalitativno uslovljeni arhitektonički komfori (formalni, funkcionalni, senzorni, afektivni, domestikalni, kinestetički, komunikacijski, proksemički, označiteljski, mnemonički, stvaralački), zajedno sa kvantitativno uslovljenim fizičkim komforima (toplotni, zvučni, vazdušni i svjetlosni), oblikuju strukturu elemenata ukupnog komfora. U primijenjenom dijelu istraživanja, u slučaju predškolskih ustanova, formiraju se parametri, prostorni indikatori i arhitektonski elementi arhitektoničkih komfora, čime se obrazuje specifičan arhitektonski vokabular, sa potencijalom da kroz socijalnu interakciju i kulturnu transmisiju evaluira prostore u odnosu na intenzitet i karakter opaženih i doživljenih relacija djece i okruženja. Univerzalnost arhitektoničke tvorevine, kao metodološkog aparatusa, ogleda se u njegovoj primjenjivosti na različitim nivoima strukture, kao i u različitim skalama, ne samo za evaluaciju postojećih, nego i u procesu projektovanja novih prostora. Arhitektonički komfor mogao bi da bude ključni metod, koji posjeduje potencijal da u ime komfora istovremeno operiše između materijalnog i spoznajnog, duhovnog i instrumentalnog, poetskog i naučnog, teorijskog i praktičnog, u skladu sa samom prirodom arhitekture, koja je uvijek smještena u središte kvantitativnokvalitativne dihotomije.

Opis (srp)

Arhitektura - Arhitektonsko projektovanje i savremena arhitektura / Architecture - Architectural design and contemporary architecture Datum odbrane: 10.07.2017.

Jezik

srpski

Datum

2017

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-SA 2.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Deliti pod istim uslovima 2.0 Austria License.

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.0/at/legalcode

Predmet

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Javne zgrade

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Socijalna filozofija

architectonic, comfort, childhood environment, place, social interaction,qualitative evaluation, child-friendly

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Javne zgrade

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Socijalna filozofija

arhitektonika, komfor, predškolske ustanove, mjesto, socijalnainterakcija, kvalitativna evaluacija, tehnike prilagođene djeci