Naslov (srp)

Техно-економска анализа светлосних извора у инсталацијама јавног осветљења као основ за одређивање оправданости замене натријумових сијалица високог притиска лед изворима

Autor

Ђуретић, В. Андреј

Doprinosi

Арсић, Небојша

Opis (srp)

LED tehnologija se tokom poslednje decenije nametnula kao ozbiljna konkurencija postojećim tehnologijama korišćenim u tehnici osvetljenja, toliko da se već smatra nezamenjivom u dekorativnom i scenskom osvetljenju zbog prirode svetlosti koju emituju LED čipovi (uključujući i monohromatsku svetlost), trenutnog startovanja (za razliku od izvora sa električnim pražnjenjem u gasovima, kojima je neophodno nekoliko minuta da dostignu nominalne radne uslove) i mogućnosti bolje kontrole ovakvih izvora (lakša i brža regulacija intenziteta i boje svetlosti). Kada je reč o instalacijama uličnog osvetljenja, situacija je doskora bila drugačija, jer se u tim instalacijama najčešće koriste visokoefikasni natrijumovi izvori visokog pritiska većih snaga (do 250 W, ređe 400 W), kojima do pre nekoliko godina efikasnost LED izvora nije mogla parirati. Ipak, poslednje godine su donele veliki napredak u razvoju LED čipova veće snage (High Power LED ili High Brightness LED), pa se u projektanskoj praksi uveliko koriste LED svetiljke u instalacijama uličnog osvetljenja koje po svojim karakteristikama mogu parirati, ili čak dati i bolje rezultate, nego postojeće svetiljke sa natrijumovim izvorima. Pošto LED tehnologiju od početka prati agresivna marketinška kampanja, njena tehnička superiornost se pretpostavlja i često uzima zdravo za gotovo bez prethodnih relevantnih analiza.Zbog toga je najbolji način da se ti navodi ispitaju upravo komparativna analiza sa trenutno najzastupljenijim natrijumovim izvorima visokog pritiska u uličnom osvetljenju. Analizom raspoložive stručne literature koja se bavila komparativnom analizom LED i natrijumovih svetiljki, ustanovljeno je da za sve eksperimentalne postavke važi da merenja nisu rađena na osnovu približno identičnih fotometrijskih uslova (jednakih nivoa sjajnosti). Budući da su racionalnija potrošnja energije i energetska efikasnost globalni trend, veliki broj istraživanja u ovoj oblasti bavio se energetskim aspektom rekonstrukcija instalacija uličnog osvetljenja (fotometrijski aspekt je takođe tretiran, ali se stiče utisak da je ipak u drugom planu). Ovo nije tehnički ispravan pristup, jer, ukoliko je jedini kriterijum za rekonstrukciju i zamenu postojećih svetiljki ušteda u potrošnji električne energije, uspešnim bi se mogao smatrati svaki projekat u kome se na kraju smanji instalisana snaga (nažalost, takvi primeri se mogu svakodnevno naći u praksi). Autor smatra da je jedini pravi način da se izvrši poređenje dva tipa izvora da se obezbede isti fotometrijski uslovi, a nakon toga ustanovi kolika instalisana snaga je potrebna za svaki od tih tipova da se pretpostavljeni fotometrijski uslovi ispune. Istraživanje sprovedeno za potrebe doktorske disertacije imalo je za cilj da ispita opravdanost rekonstrukcije instalacija javnog osvetljenja upotrebom svetiljki sa LED umesto svetiljki sa natrijumovim izvorima visokog pritiska sa fotometrijskog, energetskog, ekonomskog i aspekta kvaliteta električne energije. Ovaj multidisciplinarni pristup je zahtevao postavljanje eksperimentalne instalacije uličnog osvetljenja (jer je to segment javnog osvetljenja kojim se ovo istraživanje isključivo bavi) sa svetiljkama oba tipa, što je i urađeno u Bulevaru Milutina Milankovića na Novom Beogradu (6 LED + 9 natrijumovih svetiljki). Sve svetiljke na testnoj lokaciji imaju integrisane kontrolere za daljinski nadzor i upravljanje, i to iz dva razloga – prvi je da je implementacija ovakvog kontrolnog sistema (tzv. „telemenadžment“ sistema) neophodna za finu regulaciju svetlosnog fluksa (i snage) svetiljki radi obezbeđivanja istih fotometrijskih uslova, a drugi je da se ispita tehnička i ekonomska opravdanost upotrebe sistema daljinskog upravljanja i nadzora u uličnom osvetljenju.Nakon podešavanja fotometrijskih uslova (postizanja jednakih nivoa sjajnosti i ispunjavanja uslova određene svetlotehničke klase saobraćajnice na osnovu međunarodnih preporuka i standarda), izvršena su brojna merenja u periodu od 9 meseci (od postavljanja instalacije na testnu lokaciju do poslednjih merenja prošlo je više od 18 meseci). Za potrebe fotometrijskih merenja i podešavanja korišćeni su mobilna fotometrijska kamera (luminansmetar) i telemenadžment sistem. Korišćenjem telemenadžment sistema, digitalnih brojila instaliranih u distributivnom ormanu i mrežnog analizatora mreže, izvršena su merenja relevantnih električnih veličina na dnevnom i satnom nivou. Izvršena je detaljna komparativna analiza LED i natrijumovih svetiljki, a poređene su i vrednosti očitanih električnih veličina različitim mernim uređajima i odstupanja jednih od drugih. Sva merenja su izvršena za više različitih režima rada (nivoa sjajnosti na kolovozu) testne instalacije, i to kako za standardne (fotopske), tako i za režime koji uvažavaju efekte mezopskog viđenja. Nakon električnih merenja, organizovano je anketno istraživanje sa 66 ispitanika (studenata Elektrotehničkog i Arhitektonskog fakulteta u Beogradu) na eksperimentalnoj lokaciji, koje je imalo za cilj da ispita subjektivni doživljaj kvaliteta osvetljenja kroz različite parametre u standardnim i mezopskim režimima i time da kompletniju sliku o karakteristikama jednih i drugih izvora sintezom objektivnog inženjerskog pristupa i subjektivnog utiska vozača kao učesnika u saobraćaju. Po okončanju svih terenskih aktivnosti, pristupilo se ekonomskom poređenju dva tipa izvora zasnovanom na metodu aktualizacije troškova, a poređena je postojeća instalacija sa natrijumovim svetiljkama i nova instalacija sa LED svetiljkama sa i bez primene telemenadžment sistema. Istraživanje je pokazalo da LED izvori zaista predstavljaju bolje rešenje sa fotometrijskog, električnog i subjektivnog aspekta, ali i da su potrebna određena poboljšanja karakteristika LED drajvera (zbog niskog faktora snage kada se svetiljka dimuje na vrednost svetlosnog fluksa (snage) ispod 50 %), koja će sigurno uslediti u bliskoj budućnosti, jer već postoje preliminarne tehničke informacije o LED drajverima nove generacije kod kojih je ovaj problem prevaziđen. Na osnovu rezultata anketnog ispitivanja moglo se konstatovati da ispitanici (vozači) subjektivno doživljavaju LED kao bolje rešenje u uličnom osvetljenju u standardnim režimima, ali i kao gore u mezopskim režimima. Ovo samo ukazuje na to da efekti mezopskog viđenja nisu još uvek dovoljno ispitani, kao i da ovo istraživanje može poslužiti kao polazna osnova za dalja terenska istraživanja ovog fenomena.U doktorskoj disertaciji je, prema saznanju autora, prvi put na ovaj način u terenskom istraživanju primenjen koncept jednakih fotometrijskih uslova (električnim merenjima su prethodila sva pripremna fotometrijska podešavanja). Značaj ove komparativne tehno-ekonomske analize leži upravo u iterativnom postupku kojim se realizuje koncept jednakih uslova (meri se nivo sjajnosti fotometrijskom kamerom, a zatim na osnovu izmerene vrednosti vrši dalja regulacija (dimovanje) kroz telemenadžment sistem, i tako iznova sve dok se u obe zone ne izmere i ne podese identični nivoi sjajnosti na kolovozu). Ovakav eksperimentalni pristup zahteva korišćenje visokotehnološke opreme, ali se i jedini može smatrati ispravnim ukoliko se želi da se rezultati komparativne analize smatraju validnim. Sva dalja istraživanja u ovoj oblasti bi trebalosprovoditi uz obavezno podešavanje fotometrijskih uslova, čime se stvara prostor za dalja fotometrijska i kolorimetrijska istraživanja, kao i ispitavanja efekata mezopskog viđenja. Imajući u vidu dalji razvoj LED tehnologije i poboljšanje svih njenih relevantnih karakteristika, može se konstatovati da LED izvori predstavljaju efikasno rešenje i budućnost u instalacijama uličnog osvetljenja sa fotometrijskog, tehničkog i energetskog aspekta.

Jezik

srpski

Datum

2016

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY 2.0 AT - Creative Commons Autorstvo 2.0 Austria License.

http://creativecommons.org/licenses/by/2.0/at/legalcode