Prediktori jezičke anksioznosti nastavnika stranih jezika i implikacije za pedagošku praksu
Jezička anksioznost nastavnika stranih jezika je za nastavnu praksu veoma relevantna tema, ali u nauci nedovoljno ispitivana i proučavana. S obzirom na to da se ranija istraživanja na ovu temu uglavnom fokusiraju na studente i buduće nastavnike, osnovni cilj ove disertacije bio je da se, na osnovu postojećih upitnika namenjenih ispitivanju jezičke anksioznosti, kreira upitnik za ispitivanje jezičke anksioznosti nastavnika i utvrdi nivo njene izraženosti u uzorku nastavnika stranog jezika u Srbiji. Ujedno, cilj je bio da se utvrde činioci koji su u vezi sa pojavom jezičke anksioznosti i načini na koje se ona može ublažiti ili prevazići.Kreirani upitnik primenjen je na uzorku nastavnika stranih jezika koji su zaposleni na različitim nivoima obrazovanja ili drže časove privatno. Distribuiran je preko društvenih mreža nastavnika stranog jezika i putem elektronske pošte. Prikupljeno je ukupno 585 odgovora. U istraživanju je korišćen pristup mešovitih metoda: za kvantitativnu obradu podataka korišćene su deskriptivna statistika i korelaciona analiza, a za obradu odgovora na pitanja otvorenog tipa indukciona tematska analiza.Pre analize prikupljenih podataka, proverene su metrijske karakteristike upitnika i utvrđeno je da su one zadovoljavajuće. Analiza rezultata pokazala je da je kod nastavnika koji su učestvovali u istraživanju prisutan umeren nivo jezičke anksioznosti, uslovljen strahom od negativne evaluacije, strahom od neuspeha nastavnih aktivnosti koje zahtevaju intenzivnu upotrebu stranog jezika i strahom usled nedovoljne pripreme za čas. Kao značajni prediktori jezičke anksioznosti izdvajaju se: pol, radno iskustvo, boravak u izvornoj govornoj zajednici, nezadovoljstvo stečenim metodičkim znanjem i stručnom praksom u toku studija. Analizom odgovora ispitanika otkriveni su dodatni izvori jezičke anksioznosti nastavnika, ali i brojne strategije pomoću kojih se ovaj problem može ublažiti.Iz rezultata istraživanja proističe zaključak da bi osvešćivanje nastavnika stranog jezika o ovom fenomenu i promena pogrešno uvreženog shvatanja da nastavnik stranog jezika mora da dostigne kompetenciju izvornog govornika doprineli smanjenju jezičke anksioznosti nastavnika stranog jezika, a samim tim i većoj efikasnosti nastave stranih jezika.
Primenjena lingvistika, Psihologija - Glotodidaktika Datum odbrane: 17.09.2024.
Foreign language teaching anxiety is a highly relevant topic in teaching practice, but still insufficiently researched and investigated. Given that previous studies on this topic mainly focus on university students and future teachers, the main objective of this thesis was to design the instrument to measure foreign language teaching anxiety drawing on the available foreign language anxiety instruments, and to identify the level of foreign language anxiety among foreign language teachers in Serbia. The aim was also to identify its sources, and the ways of reducing or overcoming it.The designed questinnaire was used to collect data from foreign language teachers teaching students at different levels of education or giving private lectures. It was administered through social networks of foreign language teachers and via email. A total of 585 responses were collected. The mixed methods approach was used in the research: the obtained quantitative data were processed using descriptive statistics and correlation analysis, whereas the inductive textual analysis was used to interpret the collected answers to open-ended questions.Prior to the analysis of the obtained data, the metric properties of the questionnaire were tested, and found to be satisfactory. Based on the research findings, it can be concluded that the foreign language teachers involved in the research experience moderate foreign language teaching anxiety, caused by the fear of negative evaluation, fear of language-intensive classroom activities, and fear caused by the insufficient preparation for classes. Significant predictors of foreign language teaching anxiety were identified, such as gender, work experience, time spent in the country where the foreign language is spoken, dissatisfaction with the acquired methodological knowledge, and available professional experience opportunities during studies. The analysis of the participants’ responses identified additional sources of foreign language teaching anxiety, as well as numerous strategies that can help to reduce it.The research findings led to the conclusion that raising the foreign language teachers’ awareness of this phenomenon and changing the popular misconception that a foreign language teacher has to achieve the communicative competence of the native speaker could help to reduce foreign language teaching anxiety and therefore improve the efficiency of foreign language teaching.
Applied Linguistics, Psychology - Glotodidactics
srpski
2024
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 3.0 Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/3.0/at/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Strani jezik. Drugi jezik
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Didaktika
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Metodika nastave. Udžbenici
jezička anksioznost nastavnika stranog jezika, jezička anksioznost učenika stranog jezika, neizvorni govornici, učenje stranog jezika, nastava stranog jezika
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Strani jezik. Drugi jezik
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Didaktika
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Metodika nastave. Udžbenici
foreign language teaching anxiety, foreign language learning anxiety, native speakers, foreign language learning, foreign language teaching