Influence of anthropogenic and enviromental factors on skeletal preservation in Sarmatian cemeteries : doctoral dissertation
Nikolić, Slobodan, 1965-
Đurić, Marija, 1958-
Milovanović, Petar, 1984-
Roksandić, Mirjana, 1963-
Uvod: Razumevanje i tumačenje pogrebne prakse u prošlosti nemoguće je bez istraživanja skeletnih ostataka. Skeletni ostaci u arheološkom i forenzičkom kontekstu prolaze različite procese dekompozicije, koji su uslovljeni brojnim antropogenim faktorima (načinom sahranjivanja, tretmanom tela pre sahrane) i faktorima životne sredine (tip zemljišta, voda, uticaj biljnog i životinjskog sveta, klima) koji utiču na dalji proces dekompozicije i samim tim i očuvanosti skeletnih ostataka na nekropolama. Ovakva istraživanja sveobuhvatna, ipak, vrlo često nedostaju u bioantropološkim studijama zbog čega važni podaci o skeletnim ostacima (pozicija skeleta, stepen očuvanosti, prisustvo organskih ostataka, tafonomski elementi) ostaju nedostupni ili nedovoljno istraženi.Ilustrativan primer nedostatka tafonomskih istraživanja prisutan je u arheološkim istraživanjima sarmatskih nekropola u Panonskoj niziji, gde su samo načelno konstatovani podaci o slaboj očuvanosti skeleta. Teritorija Panonske nizije bila je gusto naseljena između 1. i 5. veka nove ere i predstavljala je područje gde su se aktivno događale migracije različitih nomadskih populacija (Sarmati, Huni, Germani, Avari itd.). Međutim, od svih populacija samo su skeletni ostaci Sarmata u slabom stanju očuvanosti.Jedini do sada pominjan razlog loše očuvanosti sarmatskih skeleta od strane arheologa jeste sistematsko plačkanje grobova u antičko doba. U arheološkim izveštajima ovaj fenomen je evidentiran kroz prisustvo sekundarnih jama, fragmentovanih skeletnih ostataka u gornjim delovima rake, poremećenim skeletnim ostacima na dnu groba i oštećenim ili nestalim predmetima. Međutim, čak i istraživači koji su proučavali sarmatske grobove u Panonskoj niziji fokusirali su se isključivo na analizu arheoloških nalaza i rituala, bez detaljnog analiziranja fenomena pljačkanja grobova, sa stanovišta bioantropološke i arheotanatološke analize. Štaviše, arheološka istraživanja potpuno su zanemarila temu očuvanosti i kompletnosti skeleta tako da čak ni netaknuti grobovi sa fragmentovanim skeletnim ostacima nisu skrenuli pažnju za potrebu daljeg ispitivanja dodatnih procesa odgovornih za očuvanost skeletnog materijala. Takođe nema podataka o tome šta se dešavalo sa razbacanim skeletnim ostacima u grobu i van njega nakon pljačke, niti odgovarajućih antropoloških ili tafonomskih analiza koje bi pružile dodatne podatke o tome kako je i u kojoj meri fenomen pljačkanja sarmatskih grobova uticao na očuvanost skeletnog materijala. Iako su novije studije o fenomenu pljačkanja grobova u Evropi malo više fokusirane na skeletne ostatke, čak i tim studijama generalno nedostaju tafonomske analize skeletnog materijala i očuvanosti prisutnih kostiju.Ciljevi: Ova studija imala je za cilj da numerički proceni stepen očuvanosti skeletnog materijala za dostupan materijal sa nekropola sa idejom razdvajanja pojmova skeletne kompletnosti i fragmentovanosti materijala. Pored toga, studija se bavila ispitivanjem uticaja pljačkanja grobova na skeletnu očuvanost poredeći podatke iz otvaranih i neotvaranih grobova. Skeletni materijal je analiziran kako bi se uočili i analizirali vidljivitragovi uništavanja kostiju prilikom otvaranja grobova u prošlosti, kao i da bi se analizirale tafonomske promene na površini kostiju nastale kao posledica naknadnog delovanja faktorasredine (bioturbacija zemljišta, promena vremenskih uslova, način sahrane, sastav zemljišta) na lošu očuvanost i kompletnost skeletnog materijala sa sarmatskih nekropola...
Medicine - Skeletal Biology / Medicina- Biologija skeleta Datum odbrane: 03.07.2024.
Background: It is impossible to comprehend and understand historical burial customs without studying skeletal remains. In an archaeological and forensic research, skeletal remains go through a variety of decomposition processes that are influenced by a number of human factors (such as the manner of burial and the body treatment) as well as environmental factors (such as soil type, water, the influence of flora and fauna, and climate). These factors also affect how long the decomposition process continues and, ultimately, how long skeletal remains remain preserved in necropolises. However, such thorough research is frequently absent from bioanthropological studies, which explains why crucial information about skeletal remains—such as their location, level of preservation, presence of organic remains, and taphonomic elements—remains unobtainable or inadequately studied.Aims: This study aimed to numerically evaluate the degree of preservation of skeletal material for the available material from the necropolis with the idea of separating the concepts of skeletal completeness and material fragmentation. In addition, the study investigated the impact of grave robbing on skeletal preservation by comparing data from opened and unopened graves. Skeletal material was analysed in order to observe and analyse the visible traces of destruction of bones during the opening of graves in the past, as well as to analyse the taphonomic changes on the surface of the bones resulting from the subsequent action of environmental factors (bioturbation of the soil, change in weather conditions, method of burial, soil composition) on the poor preservation and completeness of the skeletal material from the Sarmatian necropolis.Material and method 245 graves including skeleton remains from 19 Sarmatian sites in Vojvodina, near modern-day Banat and Bačka, were included in the study, dated between the first and fifth century AD (Svetozar Miletić, Subotica-Verušić, Bačko Petrovo Selo-Čik, Čurug-Detelinara 2, Gospođinci-Banatski Dvor-Melenci-Kentra (Site 15, Site 17, Site 18, Site 20, Site 22, Site 23), Gospođinci-Futog - Site Klisa II, Klisa Highway E-75, Mošorin Šajkaš-Site 10, Orlovat-Vodice, Gospodjinci-Banatski-Dvor- Cerba- Mihajlovo, Aradac-Leje, Velebit, Vojlovica-Rafinerija, Vršac-Neuropsihijatrija. Following established anthropological practices, the skeletal material was examined at the Center for Bone Biology of the Faculty of Medicine, University of Belgrade. Taphonomy, anthropometric measurements, age and sex assessment, dental and paleopathological analysis and the evaluation of the degree of preservation of skeletal material were all included in the bioanthropological investigation.Information about post mortem activity, or "grave robbing" was gathered from both unpublished and published archeological sources. The archaeothanatological methodology was utilised on this structure to analyse skeleton displacement and manipulation patterns during the act of looting, as well as skeletal decomposition processes that would reveal the exact moment the graves were reopened. According to this the burials were classified into two groups: intacted and reopened graves...
srpski
2023
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-SA 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Deliti pod istim uslovima 3.0 Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/at/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Medicina
Sarmatians, Late Antique period, bone weathering, funerary taphonomy, skeletal preservation, environmental factors, archaeothanatology, coffin wear changes
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Medicina
Sarmati, kasna antika, funerarna tafonomija, skeletna očuvanost, faktori sredine, arheotanatologija, kovčeg
61:902.2(043.3) 572.71/.78(043.3)