Ideja javnog uma u istoriji političke misli i Rolsovom političkom liberalizmu : doktorska disertacija
Jovanović, Monika, 1984-
Simendić, Marko, 1985-
Mladenović, Ivan, 1974-
Vuletić, Miloš, 1980-
The dissertation analyzes the origin and development of the idea of public reason in the social contract theory and in Rawls's political liberalism. The representative doctrines of the social contract theory that are taken into consideration are Hobbes', Rousseau's and Kant's political theories, while Rawls's doctrine of public reason will be exposed as a contemporary viewpoint on the public reason and will enable a clear comparative analysis with traditional doctrines. The first goal of the dissertation is to systematically present a historical overview of the origin and development of the idea of public reason, which gets its final form and theoretical completeness in current political debates. Starting from some basic problems, legitimacy, agreement, as well as the issue of public justification that appears in modern political doctrines, defined by classical liberal philosophers and representatives of the social contract theory, such as Hobbes and Rousseau, through the Enlightenment period dominated by Kant's interpretation of freedom, equality and publicity, I will describe the development of the idea of the public reason up to the contemporary liberal doctrine of John Rawls, where the idea of public reason gets a completely new interpretation and significance, but also shows its full importance and understanding. The second goal of the dissertation is of a critical nature and refers to the reconsideration of the coherence of the idea of public reason, as well as its philosophical implications in relation to issues related to political justification, stability and legitimacy. It tries to reconsider whether it is necessary to reject certain traditional assumptions regarding the idea of public reason, as well as whether the contemporary public reason liberalism can respond to the challenges noticed in some earlier theories. My conclusion is that the idea of public reason implicitly and in certain forms appeared in all considered representatives of the social contract theory, as well as that the modern interpretation presented in Rawls's political liberalism can plausibly be justified in the light of the basic assumptions on which modern liberal political doctrines are based, such as freedom, equality and respect for the fact of reasonable pluralism.
U disertaciji se analizira nastanak i razvoj ideje javnog uma u teoriji društvenog ugovora i u Rolsovom političkom liberalizmu. Doktrine predstavnika teorije društvenog ugovora koje se uzimaju u razmatranje su Hobsova, Rusoova i Kantova politička teorija, dok će Rolsova doktrina o javnom umu biti izložena kao savremeno stanovište o javnom umu i omogućiće jasnu komparativnu analizu sa klasičnim doktrinama. Prvi cilj u disertaciji je sistematski prikazati istorijski pregled nastanka i razvijanja ideje javnog uma, koja svoju konačnu formu i teorijsku potpunost dobija u aktuelnim političkim raspravama. Polazeći od nekih osnovnih problema, legitimiteta, saglasnosti, kao i pitanja javnog opravdanja koje se javlja u modernim političkim doktrinama, definisanog od strane klasičnih liberalnih filozofa i predstvnika teorije društvenog ugovora poput Hobsa i Rusoa, preko perioda prosvetiteljstva u kojem dominira Kantovo tumačenje slobode, jednakosti i načela publiciteta, opisaću razvitak ideje javnog uma sve do savremene liberalne doktrine Džona Rolsa, gde ideja javnog uma dobija potpuno novo tumačenje i značaj, ali takođe pokazuje svoju punu važnost i razumevanje. Drugi cilj disertacije je kritičkog karaktera i odnosi se na prepispitivanje koherentnosti ideje javnog uma, kao i njenih filozofskih implikacija u vezi sa pitanjima koja se tiču političkog opravdanja, stabilnosti i legitimnosti. Nastoji se preispitati da li je potrebno odbaciti određene tradicionalne pretpostavke u vezi sa idejom javnog uma, kao i da li savremeni liberalizam javnog uma može odgovoriti na izazove koji se uočavaju u nekim ranijim teorijama. Moj zaključak glasi da se ideja o javnom umu implicitno i u određenim oblicima javljala kod svih razmatranih predstavnika teorije društvenog ugovora, kao i da savremeno tumačenje koje je predstavljeno u Rolsovom političkom liberalizmu može plauzibilno biti opravdano u svetlu osnovnih pretpostavki na kojima se temelje savremene liberalne političke doktrine, poput slobode, jednakosti i uvažavanja činjenice razložnog pluralizma.
Filozofija - Filozofija politike / Philosophy - Political philosophy Datum odbrane: 05.11.2025.
srpski
2025
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-SA 3.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Deliti pod istim uslovima 3.0 Austria License.
http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/3.0/at/legalcode
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Filozofija
javni um, liberalizam, Džon Rols, teorija društvenog ugovora, legitimitet, političko opravdanje, pluralizam, saglasnost
OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Filozofija
public reason, liberalism, John Rawls, social contract theory, legitimacy, political justification, pluralism, agreement