Naslov (srp)

Botryosphaeriaceae kompleks na različitim drvenastim vrstama u Srbiji : doktorska disertacija

Autor

Zlatković, Milica P., 1982-

Doprinosi

Keča, Nenad, 1975-
Slippers, Bernard
Golubović-Ćurguz, Vesna, 1958-
Milenković, Ivan

Opis (eng)

Extensive die-back and mortality of various trees and shrubs has been observed in parts of the Western Balkans region during the past decade. The disease symptoms have been typical of those caused by fungal pathogens residing in the Botryosphaeriaceae. The aims of this study were to 1. isolate and characterize Botryosphaeriaceae species associated with diseased trees in Serbia, Montenegro, Bosnia and Herzegovina, 2. consider the host range and distribution of Botryosphaeriaceae species, spanning a Mediterranean and a Continental region, 3. consider the host range of Diplodia sapinea in Serbia and Montenegro 4. determine genetic diversity and genotype flow between different populations of Neofusicoccum parvum and D. sapinea from Serbia and Montenegro. Isolates were initially characterized based on the DNA sequence data for the internal transcribed spacer (ITS) rDNA and six major clades were identified. Representative isolates from each clade were further characterized using DNA sequence data for the translation elongation factor 1-alpha (TEF 1-α), β-tubulin-2 (BT2) and large subunit (LSU) rRNA gene regions, as well as the morphology of the asexual morphs. D. sapinea-like isolates were additionally characterized using TEF 1- α. Genetic diversity and genotype flow of N. parvum and D. sapinea were determined using DNA sequence data of the ITS region, TEF 1-α, BT2 and microsatellite markers. The relationship between isolates of D. sapinea from different hosts was considered using populations from Cedrus spp. and Pinus spp. The relationships between isolates from environmentally different regions included populations of each species from the Continental (CR) and Mediterranean (MR) regions. Ten species of the Botryosphaeriaceae were identified of which eight, i.e. Dothiorella sarmentorum, Neofusicoccum parvum, Botryosphaeria dothidea, Phaeobotryon cupressi, Sphaeropsis visci, Diplodia seriata, D. sapinea and Diplodia mutila were known taxa. The remaining two species could be identified only as Dothiorella spp. Dichomera syn-asexual morphs of D. sapinea, Dothiorella sp. 2 and B. dothidea, as well as unique morphological characters for a number of the known species are described...

Opis (srp)

U zemljama Zapadnog Balkana zabeleženo je intenzivno sušenje brojnih drvenastih i žbunastih vrsta tokom poslednje decenije. Simptomi bolesti bili su tipični za one koje izazivaju gljivični patogeni iz familije Botryosphaeriaceae. Ciljevi ovog istraživanja bili su: 1. izolacija gljiva iz familije Botryosphaeriaceae iz obolelih stabala u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini i njihova karakterizacija, 2. da se utvrde domaćini i distribucija gljiva iz familije Botryosphaeriaceae u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini, u kontinentalnom i mediteranskom području, 3. da se utvrde domaćini gljive Diplodia sapinea u Srbiji i Crnoj Gori, 4. da se utvrdi genetički diverzitet i razmena genotipova između različitih populacija gljiva Neofusicoccum parvum i D. sapinea u Srbiji i Crnoj Gori. Karakterizacija izolata najpre je izvršena uz pomoć DNA sekvenci internog transkribovanog spejsera (ITS) rDNA i identifikovano je šest glavnih klada. Reprezentativni izolati svake klade su zatim dodatno okarakterisani uz pomoć DNA sekvenci translacionog elongacionog faktora 1-alpha (TEF 1-α), β-tubulin-2 (BT2) dela gena i velike podjedinice (LSU) rRNA, kao i morfoloških karakteristika aseksualnog izgleda ovih gljiva. D. sapinea-slični izolati su dodatno okarakterisani uz pomoć TEF 1-α dela gena. Genetički diverzitet i protok genotipova gljiva N. parvum i D. sapinea utvrđeni su uz pomoć DNA sekvenci ITS regiona, TEF 1-α, BT2 dela gena i mikrosatelitskih markera. Izolati gljive D. sapinea poreklom iz različitih domaćina proučavani su na nivou populacija poreklom iz Cedrus spp. i Pinus spp. Izolati gljiva D. sapinea i N. parvum koji potiču iz regiona sa različitim uslovima spoljašnje sredine proučavani su na nivou populacija iz kontinentalnog (CR) i Mediteranskog (MR) regiona. Identifikovano je deset vrsta gljiva iz familije Botryosphaeriaceae od kojih su osam i to Dothiorella sarmentorum, Neofusicoccum parvum, Botryosphaeria dothidea, Phaeobotryon cupressi, Sphaeropsis visci, Diplodia seriata, D. sapinea i Diplodia mutila bili nauci poznati taksoni. Preostale dve vrste mogle su biti identifikovane samo do nivoa roda i to kao Dothiorella spp. Takođe, opisan je Dichomera sin-aseksualni izgled gljiva D. sapinea, Dothiorella sp. 2 i B. dothidea, kao i jedinstvene morfološke karakteristike osam nauci poznatih vrsta...

Opis (srp)

Biotehničke nauke - Zaštita šuma i ukrasnih biljaka / Biotechnical sciences- Protection of forest and ornamental plants Datum odbrane: 23.09.2016.

Jezik

srpski

Datum

2016

Licenca

Creative Commons licenca
Ovo delo je licencirano pod uslovima licence
Creative Commons CC BY-NC-ND 2.0 AT - Creative Commons Autorstvo - Nekomercijalno - Bez prerada 2.0 Austria License.

http://creativecommons.org/licenses/by-nc-nd/2.0/at/legalcode

Predmet

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Zaštita šuma

Botryosphaeriales, morphology, phylogeny, tree pathogens, host pattern, co-infection, invasive fungal pathogen, population genetics, microsatellite, haplotype network

OSNO - Opšta sistematizacija naučnih oblasti, Zaštita šuma

Botryosphaeriales, morfologija, filogenetika, patogeni drveća, privrženost biljci domaćinu, ko-infekcija, invazivni gljivični patogen, populaciona genetika, mikrosatelitski marker, haploidna mreža

630*443:632.4(497.11)(043.3)